Rok za predaju poreske prijave za porez na imovinu za poreske obveznike koji vode poslovne knjige je 1.april

U skladu sa Zakonom o porezima na imovinu poreski obveznici koji vode poslovne knjige dužni su da do 31. marta svake godine podnosu poresku prijavu sa utvrđenim porezom za tu godinu.

Kako ove godine rok za podnošenje prijave – 31. mart, pada u nedelju rok za podnošenje prebacuje se na prvi sledeći radni dan, odnosno ponedeljak 1. April.

 

Šta je porez na imovinu?

Poreska obaveza u slučaju ovog poreza nastaje već samom činjenicom da neko fizičko ili neko pravno lice ima određenu vrstu stvarnog prava na nepokretnostima.

Poreska osnovica se utvrđuje u skladu sa odredbama Zakona o porezima na imovinu i može bit neka od sledećih vrednosti: utvrđena vrednost nepokretnosti u skladu sa Zakonom, za obveznika koji vodi psolovne knjige čija je vrednost u poslovnim knjigama iskazana po metodu fer vrednosti u skladu sa međunarodnim računovodstvenim standardima (MRS), odnosno međunarodnim standardima finansijskog izveštavanja (MSFI) i usvojenim računovodstvenim politikama je fer vrednost iskazana na poslednji dan poslovne godine obveznika u tekućoj godini, dok u nekim slučajevima poresku osnovicu predstavlja knjigovodstvena vrednost. Stoga, potrebno je utvrditi poresku osnovicu u skladu sa Zakonom o porezima na imovinu, a u zavisnosti od vrste obveznika, vrste nepokretnosti i drugih okolnosti.

Vrednost m2 kvadratnog  odgovarajućih nepokretnosti u zoni u kojoj se nalazi nepokretnost određuju jedinice lokalne samouprave donošenjem odluka o prosečnoj ceni kvadratnog metra po zonama.

 

Ko su poreski obveznici koji vode poslovne knjige?

·       Pravna lica(mikro, mala, srednja i velika preduzeća)

·       Nerezidentna pravna lica – za nepokretnosti za koje poresku obavezu ispunjava organizacioni deo tog lica koji obavlja delatnost u Srbiji

·       Preduzetnici koji vode poslovne knjige – za imovinu koja je evidentirana u poslovnim knjigama

·       Investicioni fondovi koji nemaju svojstvo pravnog lica a koji su upisani u srpski registar i koji vode poslove knjige

·       druga lica koja vode poslovne knjige, osim preduzetnika koji vode poslovne knjige za imovinu koja nije evidentirana u njihovim poslovnim knjigama.

 

Odluke koje donose jedinice lokalne samouprave

  • stope poreza na imovinu
  • određuju zone i najopremljenije zone
  • utvrđuju prosečnu cenu kvadratnog metra odgovarajućih nepokretnosti po zonama
  • određuju koeficijente za nepokretnosti u zonama
  • mogućnost da se donese odluka da se neizgrađeno građevinsko zemljište koje se isključivo koristi za gajenje biljaka i sadnog materijala razvrstava u poljoprivredno ili šumsko zemljište.

 

Šta je predmet oporezivanja?

Porez na imovinu plaća se na nepokretnosti koje se nalaze na teritoriji Republike Srbije, i to na:

  • pravo svojine, odnosno na pravo svojine na zemljištu površine preko 10 ari;
  • pravo zakupa, odnosno korišćenja, stana ili kuće za stanovanje, konstituisano u korist fizičkog lica;
  • pravo korišćenja građevinskog zemljišta površine preko 10 ari, u skladu sa zakonom kojim se uređuje pravni režim građevinskog zemljišta;
  • pravo korišćenja nepokretnosti u javnoj svojini od strane imaoca prava korišćenja, u skladu sa zakonom kojim se uređuje javna svojina;
  • korišćenje nepokretnosti u javnoj svojini od strane korisnika nepokretnosti, u skladu sa zakonom kojim se uređuje javna svojina;
  • državinu nepokretnosti na kojoj imalac prava svojine nije poznat ili nije određen;
  • državinu nepokretnosti u javnoj svojini, bez pravnog osnova;
  • državinu i korišćenje nepokretnosti po osnovu ugovora o finansijskom lizingu.

Kada nastaje i prestaje poreska obaveza?

Poreska obaveza za porez na imovinu nastaje danom sticanja prava, danom početka korišćenja, danom osposobljavanja ili danom izdavanja upotrebne dozvole.

Poreska obaveza prestaje danom kojim obvezniku prestaje pravo, državina ili korišćenje nepokretnosti(npr. prodaja), danom prestanka postojanja neke nepokretnosti(rušenje), danom kojim drugo lice stekne pravo na određenu nepokretnost i danom početka primene zakona u skladu sa kojim je pravo, državina ili korišćenje nepokretnosti prestalo biti predmet oporezivanja.

 

Pravo na poreska oslobođenja

Oslobođenje od poreza na imovinu imaju sledeće nepokretnosti:

  • Nepokretnosti u javnoj svojini za koje su obveznici direktni i indirektni korisnici budžetskih sredstava
  • Nepokretnosti diplomatskih i konzularnih predstavništava
  • Nepokretnosti u svojini crkva i verskih zajednica
  • Spomenici kulture ili istorijski spomenici
  • Poljoprivredno i šumsko zemljište koje se ponovo privodi nameni(5 godina, računajući od početka privođenja nameni, i pod uslovom da nisu date drugom licu radi ostvarivanja prihoda)
  • Putevi u javnoj svojini
  • Pruge u javnoj svojini
  • Izgrađene obale za pristajanje plovila
  • Za zemljište – površina pod objektom na koji se porez plaća(sa pojedinim izuzecima)
  • Površina zemljišta pod objektom
  • Deo površine zemljišta pod objektom kada za deo objekta obveznik nema obavezu plaćanja poreza, srazmerno učešću korisne površine dela objekta na koji se porez na imovinu plaća u ukupnoj korisnoj površini tog objekta
  • Vodno zemljište i vodni objekti
  • Objekti koji služe za obavljanje komunalnih delatnosti
  • Nepokretnosti u vezi sa kojima je Republika Srbija međunarodnim ugovorom uredila poresko oslobođenje
  • Nepokretnosti u svojini privatnog partnera u smislu propisa o javno – privatnom partnerstvu, pod određenim uslovima
  • Objekti za koje je obveznik Crveni krst, a koji te objekte koriste za obavljanje delatnosti te organizacije
  • Nepokretnosti za koje ukupna osnovica za sve nepokretnosti poreskog obveznika na teritoriji jedinice lokalne samouprave ne prelazi iznos od 400.000 RSD(uz uslov da nisu date drugom licu radi ostvarivanja prihoda)
  • Nepokretnosti koje obveznik bez naknade ustupi na korišćenje licu prognanom posle 1.avgusta 1995. godine(takođe uz uslov da ne prognano lice i članovi njegovog domaćinstva ne ostvaruje prihode).
  • Nepokretnosti namenjene daljog prodaji koje se ne koriste

 

Podnošenje poreske prijave

Poreska prijava za porez na imovinu se podnosi elektronskim putem nadležnom organu lokalne samouprave putem portala Lokalne poreske administracije (LPA).

 

Poreska prijava se predaje na obrascu PPI-1, sa obrascima:

PRILOG-1 – sadrži podatke o porezu za svako neizgrađeno zemljište, odnosno za svako zemljište sa svim objektima istog obveznika koji se na njemu nalaze, odnosno za posebni deo objekta.

PODPRILOG UZ PRILOG 1 – sadrži podatke o utvrđivanju vrednosti koja se uključuje u poresku osnovicu za svako zemljište i za svaki objekat.

2024-03-26T14:21:39+00:00March 19th, 2024|
Go to Top