DRUŠTVENO ODGOVORNO JE NOVO NORMALNO

U današnje vreme svako pomaže na svoj način, a društveno odgovorno ponašanje postaje sve važniji kriterijum za određivanje vrednosti brenda na tržištu, te se osim privrednog sve više gleda i na društveni učinak koje firme ostvaruju u svojim lokalnim zajednicama i načinima na koje doprinose opštoj dobrobiti društva.

Društveno odgovorno poslovanje predstavlja koncept aktivnosti kojima firme usklađuju svoje poslovanje s potrebama društva, a praksa je započela upravo u multinacionalnim kompanijama koje su često bile na udaru kritika zbog politike prema okolini, društveno ugroženim zajednicama i/ili zaposlenima. Pitanja poput odnosa kompanije prema ranjivim zajednicama, brige o okolini, pravima radnika i socijalno ugroženima postaju sve važnija novim generacijama prilikom donošenja odluke o zaposlenju, a nije strano ni da investitori sve više gledaju taj segment poslovanja, a ne isključivo profit.

Mnogo je aktivnosti u koje se kompanije uključuju kako bi demonstrirale društvenu odgovornost, te iako se društveno odgovorno ponašanje ne može svesti samo na donacije, ne umanjujući pritom bitnu ulogu koju imaju za društvo u celini – osvrnućemo se ovom prilikom na poreske olakšice vezane za donacije pravnih lica.

 

PORESKI TRETMAN DONACIJA

Poreskom obvezniku koji ima izdatke po osnovu donatorstva ovi izdaci se priznaju kao rashod u poreskom bilansu u iznosu i na način propisan odredbama člana 15. Zakona o porezu na dobit.

Zakon propisuje da se kao rashod u poreskom bilansu obvezniku priznaju izdaci u zbirnom iznosu najviše do 5% od ukupnog prihoda za zdravstvene, obrazovne, naučne, humanitarne, verske i sportske namene, zaštitu životne sredine, kao i davanja učinjena ustanovama, odnosno pružaocima usluga socijalne zaštite osnovanim u skladu sa zakonom koji uređuje socijalnu zaštitu. Ovi izdaci se priznaju kao rashod samo ako su izvršeni licima registrovanim, odnosno osnovanim za te namene u skladu sa posebnim propisima, koja navedena davanja isključivo koriste za obavljanje prethodno navedenih delatnosti. Izdaci za ulaganja u oblasti kulture, uključujući i kinematografsku delatnost, priznaju se kao rashod u iznosu najviše do 5% od ukupnog prihoda.

Šta se smatra izdacima za ulaganja u oblasti kulture propisano je Pravilnikom o ulaganjima u oblasti kulture koja se priznaju kao rashod.

Navedeni izdaci nisu u direktnoj vezi sa obavljanjem poslovnih aktivnosti obveznika već predstavljaju rashode nastale određenim davanjima u dobrotvorne svrhe. Davanje poklona nije cilj poslovanja privrednog društva. Iz tog razloga je limitirano njihovo priznavanje prilikom određivanja poreske osnovice poreza na dobit.

Za davanje donacije nije neophodan ugovor o donaciji u pisanoj formi. Međutim, u slučaju poreske kontrole, donator treba odgovarajućom dokumentacijom da dokaže nastale izdatke (zahtev za davanje donacije, potvrda primaoca donacije o iznosu, vremenu primanja i nameni dobijene donacije, javno objavljen oglas za prikupljanje donacija i sl.).

Novčane donacije nisu predmet oporezivanja PDV.

Sa druge strane, ukoliko je davanje donacije u robi za koju je privredni subjekt prilikom nabavke imao pravo na odbitak prethodnog poreza, prilikom njihovog poklanjanja obveznik je dužan da obračuna PDV.

PDV se obračunava na poresku osnovicu koju čini nabavna cena, odnosno cena koštanja tih ili sličnih dobara u momentu prometa, u koju nije uključen PDV.

 

PORESKI TRETMAN SPONZORSTVA

U najvećem broju slučajeva primalac sponzorstva pruža sponzoru usluge iz oblasti ekonomske propagande, odnosno reklamira sponzora.

Postoji mogućnost da primalac sponzorstva pruža i neke druge usluge sponzoru, a ne samo usluge reklame (npr. davanje na korišćenje autorskih prava, drugih prava intelektualne svojine i sl.). Iz ugla Zakona o PDV-u poreski tretman se opredeljuje u zavisnosti od toga koja je vrsta usluge u pitanju.

Dakle, primalac sponzorstva vrši uslugu sponzoru uz naknadu. Radi se o oporezivom prometu, pa je primalac dužan da obračuna i plati PDV u skladu sa Zakonom, ukoliko je predmetni promet oporeziv PDV u Republici Srbiji.

Osnovicu za obračun PDV čini iznos naknade koji primalac sponzorstva prima za predmetni promet, bez PDV-a.

Ukoliko je primalac sponzorstva fizičko lice, u tom slučaju primanja fizičkog lica po tom osnovu imaju karakter dohotka koji se oporezuje u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak građana.

Posmatrajući iz ugla Zakona o porezu na dobit, ukoliko primalac sponzorstva pruža sponzoru uslugu ekonomske propagande takav rashod za sponzora ima karakter rashoda po osnovu reklame i propagande. Počev od bilansa za 2019. godinu, troškovi reklame i propagande priznaju se kao rashod u poreskom bilansu u celosti.

Ukoliko primalac pruža neku drugu vrstu usluge (davanje na korišćenje autorskih prava, drugih prava intelektualne svojine itd), ovakvi rashodi imaju tretman poslovnih rashoda i takođe se priznaju u celosti.

Za kraj, prilikom svakog davanja, bez obzira kako je ono imenovano, treba utvrditi njegovu ekonomsku suštinu. U svakom konkretnom slučaju treba ustanoviti da li primalac novčanih sredstava, dobara ili usluga ima obavezu da izvrši protivuslugu davaocu, odnosno da li se radi o donaciji ili sponzorstvu i tek nakon toga razmatrati poreski tretman.